Skadarlija je najstarija sačuvana beogradska celina koju su pre boema naseljavali Cigani zbog čega je i nazivana Ciganska mala sve do 1872. Pedeset godina ranije prostor današnje Skadarlije bio je pusta poljana na ivici šanca koji su iskopali Austrijanci u periodu izmedu 1717. i 1739. Skadarlija je zauzimala prostor između dve velike kapije koje su [...]
Istorija Vračara mnogo je jasnija od nastanka njegovog naziva. Vračar bi mogao da bude naziv izveden iz reci vrač (čovek koji leči ali i proriče sudbinu). Zbog toga se i pominje Stevan Hromi, zvani Vrač, koji je u okolini Beograda proricao sudbinu. Naziv ovog beogradskog kraja mogao bi da potiče i od doktora Vita Romita [...]
Naziv ovog dela Beograda, danas parka, turskog je porekla i znači kamenolom (kameni majdan). Međutim, kamenolom je postojao još u vreme Rimljana koji su tim kamenom zidali kuće i spomenike a kasnije je tašmajdanski kamen uzidan u brojne hrišćanske crkve, turske džamije, kule i česme. Tašmajdan je na početku XIX veka bio strateška tačka za [...]
Slavija, danas Trg Dimitrija Tucovića, nekada se nazivala Simićev majur po Stojanu Simiću, predsedniku Ministarskog saveta, prvom vlasniku močvarnog zemljišta između pijace na Cvetnom trgu, Vračara i današnjeg hrama Svetog Save, oivičenog ulicama Maršala Tolbuhina i Bulevarom JNA. Stojan Simić, uspešan političar ali još uspešniji trgovac nekretninama (takođe vlasnik zemljišta izmedu današnje Savezne skupštine i [...]
Naziv Palilula potiče iz četrdesetih godina XIX veka kada je bilo zabranjeno pušenje na ulicama stare varoši jer su kuće bile većinom drvene i lako zapaljive. Na osnovu prvog plana za regulaciju beogradskih sokaka i krajeva 1840. na prostoru današnje Palilule prosečene su veoma široke ulice tako da nije bilo straha od eventualnog požara. Zbog [...]
Prvi stanovnici Terazija bili su kovači i to ne svojom voljom već po naredbi kneza Miloša. Na tom prostoru bilo je pusto polje 1832. kada je knez odlučio da se svi beogradski kovači, a najviše ih je bilo u Savamali, presele na poljanu koju je turski paša hteo da iskoristi kao vežbalište za svoje vojnike. [...]
Na prostoru današnjeg Zelenog venca, današnje Brankove i Kosmajske ulice (maršala Birjuzova) nalazilo se veliko hrišćansko groblje premešteno po naredbi kneza Miloša na Tašmajdan. Centar današnjeg Zelenog venca pokrivala je velika bara a na uglu današnjih ulica Brankove i Pop Lukine bilo groblje na kome su sahranjivani umrli od zaraznih bolesti. Za prelazak preko bare, [...]
Savamahala spaljena je 1739. prilikom povlačenja Austrijanaca a naseljavanje je ponovo počelo 1820. van šanca koji je zatvarao beogradsku varoš. Savamala je nekada zahvatala prostor od današnje Karađorđeve ulice do početka Ade Ciganlije, duž Ciganske bare, kasnije nazvane Bara Venecija, od ulice Kralja Milana do Nemanjine i od Terazija ka Savskoj padini. Bara Venecija nasipana [...]
U vreme turske vladavine Beogradom prostor od današnjeg Studentskog trga prema Jovanovoj pijaci ka Dorćolu i Kalemegdanu nazivao se Zerek (zejrek – vidik). S tog dela varoši pucao je pogled na Dunav i Banat, ali i ka Mirijevu i Višnjici, u to vreme pusta brda na desnoj obali Dunava. Takođe ima podataka da je hrišćansko [...]
Naziv jednog od najstarijih krajeva Beograda – Dorćola, turskog je porekla i znači raskršće četiri puta (dort – četiri, jol – put). Dorćol je u početku označavao samo raskršće današnjih ulica Kralja Petra, Dušanove i Dubrovačke. Tu se nalazila velika pijaca polovnih, starih stvari zbog čega su je Turci zvali Bitpazar. Posle turskog bombardovanja beogradske [...]